Što je inkluzivni dodatak i zašto je uveden?
Inkluzivni dodatak socijalna je naknada koja je od 1. siječnja 2023. zamijenila dotadašnji doplatak za pomoć i njegu te osobnu invalidninu. Uveden je Zakonom o inkluzivnom dodatku kao dio reforme sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj, s ciljem boljeg usmjeravanja potpore prema osobama kojima je ona zaista potrebna i pojednostavljivanja dotad složenog sustava naknada.
Za razliku od prijašnjih naknada, inkluzivni dodatak je jedinstvena naknada koja uzima u obzir sveukupne potrebe osobe za potporom, a ne samo medicinsku dijagnozu. Procjena se temelji na funkcionalnoj sposobnosti – što osoba može ili ne može samostalno obavljati u svakodnevnom životu.
Tko ima pravo na inkluzivni dodatak?
Pravo na inkluzivni dodatak može ostvariti osoba koja:
- Ima prebivalište ili boravište u RH – Strani državljani mogu ostvariti pravo samo pod određenim uvjetima prema propisima EU-a ili bilateralnim sporazumima.
- Je punoljetna ili maloljetna – Pravo se može ostvariti bez obzira na dob, ali za djecu postoje posebni uvjeti i kategorije.
- Ima trajnu ili dugotrajnu potrebu za potporom – Potreba za potporom mora biti trajne ili dugotrajne naravi, a ne privremeno stanje uzrokovano bolešću ili ozljedom.
- Ne prima druge naknade koje isključuju pravo – Određene naknade (npr. neke braniteljske naknade ili naknade iz posebnih zakona) mogu utjecati na pravo na inkluzivni dodatak.
Kategorije inkluzivnog dodatka
Zakon razlikuje nekoliko kategorija potpornih potreba:
- 1. razina – Osoba treba povremenu potporu u svakodnevnim aktivnostima (najniži iznos naknade)
- 2. razina – Osoba treba učestalu potporu i nadzor
- 3. razina – Osoba treba stalnu potporu ili skrb
- 4. razina – Osoba treba intenzivnu, sveobuhvatnu skrb 24 sata (najviši iznos naknade)
Svrstavanje u odgovarajuću razinu određuje tim stručnjaka (socijalni radnik, medicinar, psiholog) kroz postupak procjene koji provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZVPRZOI) ili nadležni centar za socijalnu skrb.
Tko provodi procjenu i kako?
Postupak procjene za inkluzivni dodatak provodi se u dva koraka:
Korak 1: Zahtjev i inicijalna procjena
Zahtjev se podnosi nadležnom centru za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta podnositelja. Uz zahtjev se prilaže medicinska dokumentacija (dijagnoza, liječnička mišljenja, otpusna pisma), dokazi o potrebi za potporom i osobni dokumenti.
Centar za socijalnu skrb provodi inicijalnu procjenu na temelju dostavljene dokumentacije i razgovora s osobom ili njezinim skrbnikom. Ako je inicijalna procjena nedovoljna za jasno razvrstavanje, predmet se upućuje na vještačenje.
Korak 2: Vještačenje i konačna procjena
ZVPRZOI provodi detaljnu procjenu kroz standardizirane instrumente koji mjere funkcionalnu sposobnost osobe u različitim domenama svakodnevnog života: briga o sebi, komunikacija, kretanje, donošenje odluka, društveni odnosi i slično. Na temelju te procjene izdaje se nalaz i mišljenje koji su temelj za rješenje o inkluzivnom dodatku.
Posebne kategorije korisnika
Djeca s teškoćama u razvoju
Djeca s teškoćama u razvoju mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Procjena za djecu uzima u obzir razvojne karakteristike djeteta u usporedbi s vršnjacima i stupanj potrebne potpore roditelja ili skrbnika. Pravo se može ostvariti od najranije dobi ako je teškoća u razvoju jasno dijagnosticirana.
Starije osobe
Starije osobe s kroničnim bolestima koje im ograničavaju svakodnevno funkcioniranje česte su korisnice inkluzivnog dodatka. Važno je napomenuti da sam dob nije osnova za pravo, nego funkcionalna ograničenost – pa 80-godišnjak koji je aktivan i samostalan neće imati pravo na dodatak, dok 65-godišnjak s teškim neurološkim stanjem može imati pravo na najvišu razinu potpore.
Osobe s mentalnim poremećajima
Osobe s dijagnosticiranim mentalnim poremećajima (shizofrenija, bipolarni poremećaj, teška depresija, demencija i sl.) mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak ako funkcionalna ograničenost zadovoljava kriterije. Kod ovih korisnika procjena je posebno zahtjevna jer se stanje može mijenjati, a dokumentiranje trajne potrebe za potporom zahtijeva preciznu medicinsku dokumentaciju.
Iznosi inkluzivnog dodatka
Iznosi inkluzivnog dodatka se redovito usklađuju prema propisima. Zakon propisuje osnovne iznose za svaku razinu potpore, a korisnici mogu imati pravo na uvećane iznose u određenim okolnostima (npr. korisnici u sustavu institucionalne skrbi). Aktualne iznose objavljuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Česte greške u postupku ostvarivanja
Na temelju prakse, česte su sljedeće pogreške koje vode do odbijanja zahtjeva ili nižeg stupnja naknade:
- Nepotpuna medicinska dokumentacija – Dijagnoza bez opisa funkcionalne ograničenosti nedovoljna je osnova za razvrstavanje. Preporuka je priložiti što detaljnija liječnička mišljenja koja opisuju utjecaj stanja na svakodnevni život.
- Nerazumijevanje kriterija procjene – Korisnici ponekad ne znaju kako odgovoriti na pitanja procjene na način koji istinito prikazuje njihove teškoće. Sramežljivost ili minimiziranje teškoća može voditi do nižeg stupnja razvrstanja.
- Propuštanje žalbenih rokova – Ako je rješenje nepovoljno, rok za žalbu je kratak (redovito 15 dana) i propuštanje tog roka znači da rješenje postaje pravomoćno.
- Neprijavljivanje promjena stanja – Ako se stanje promijeni (poboljšanje ili pogoršanje), korisnik ima obavezu obavijestiti centar za socijalnu skrb.
Žalba na rješenje o inkluzivnom dodatku
Ako niste zadovoljni rješenjem, možete podnijeti žalbu Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u zakonskom roku od 15 dana od primitka rješenja. Žalba mora biti pisana i sadržavati konkretne razloge zašto smatrate da je rješenje pogrešno – navedite koja prava prema zakonu niste ostvarili i zašto.
Ako žalba nije uspješna, preostaje mogućnost pokretanja upravnog spora pred Upravnim sudom prema ZUS-u. Za žalbeni postupak i upravni spor preporuča se angažman odvjetnika jer se radi o stručno zahtjevnom pravnom pitanju.
Trebate pomoć? Odvjetnički ured Knezović u Zagrebu pruža savjetovanje u postupcima ostvarivanja socijalnih prava i žalbama na rješenja centara za socijalnu skrb. Kontaktirajte nas za procjenu vašeg predmeta.
Veza inkluzivnog dodatka i zapošljavanja
Mnogi korisnici inkluzivnog dodatka pitaju se može li se zaposliti dok se prima inkluzivni dodatak. Odgovor je da – inkluzivni dodatak nije naknada za nezaposlenost i ne ukida se automatski zaposlenjem. Međutim, prihodi od zaposlenja mogu utjecati na pravo ako ukupni prihodi pređu određeni prag koji zakon predviđa.
Svrha inkluzivnog dodatka je pokriti troškove potpore i skrbi koji nastaju zbog invaliditeta ili funkcionalnih ograničenja – ti troškovi postoje bez obzira je li osoba zaposlena ili ne. Iz tog razloga zakon dopušta kombinaciju zapošljavanja i inkluzivnog dodatka, pod uvjetom da prihodi ne premašuju propisani prag.
Ako se zaposlenjem prihodi povećaju do razine koja isključuje pravo na inkluzivni dodatak, korisnik je obvezan to prijaviti centru za socijalnu skrb koji tada donosi rješenje o prestanku prava. Po prestanku zaposlenja, pravo se može ponovno tražiti.
Inkluzivni dodatak i institucijska skrb
Posebno pitanje je pravo na inkluzivni dodatak za osobe smještene u domove za starije, psihijatrijske ustanove ili druge ustanove za smještaj. Zakon predviđa da korisnici u institucijskoj skrbi mogu imati pravo na inkluzivni dodatak, ali po posebnim uvjetima i iznosima koji se razlikuju od onih za korisnike koji žive u zajednici.
Iznosi za korisnike u institucijama obično su niži jer je dio troškova skrbi pokriven institucijskim smještajem koji se financira iz drugog sustava. Ipak, pravo postoji i u tim slučajevima, i svaki korisnik ili njegova obitelj trebaju provjeriti koji iznos im pripada.
Usporedba s prijašnjim sustavom
Prije uvođenja inkluzivnog dodatka 2023. godine, sustav je bio rascjepkan na doplatak za pomoć i njegu te osobnu invalidninu koji su se ostvarivali po različitim propisima i pred različitim tijelima. Nova koncepcija je pojednostavila sustav i uvela funkcionalni pristup procjeni umjesto isključivo medicinskog pristupa.
U praksi, dio korisnika koji su imali visoke iznose po starom sustavu dobili su automatski prijelaz uz zaštitu stečenih prava. Drugi korisnici morali su podnijeti nove zahtjeve i proći novu procjenu. Ako ste u prijelaznom periodu bili zatečeni promjenom i niste podnijeli zahtjev, još uvijek možete to učiniti – konzultirajte se s centrom za socijalnu skrb ili odvjetnikom o vašim mogućnostima.