Prava hrvatskih branitelja i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane

Već više od 25 godina radimo kao odvjetnički ured usko specijaliziran za rad s hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. Zastupamo ih u postupcima ostvarivanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida ili povećanja postotka invaliditeta te ostvarivanja prava na takozvanu vojnu mirovinu, to jest prava na invalidsku mirovinu zbog gubitka radne sposobnosti uzrokovane sudjelovanjem u Domovinskom ratu.

Zastupamo hrvatske branitelje pred Ministarstvom obrane, Ministarstvom hrvatskih branitelja, Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje.

Hrvatski branitelj koji želi ostvariti bilo koje od svojih zakonskih prava mora prije svega imati ostvaren status hrvatskog branitelja. Hrvatski branitelj je, prema zakonu, svaki pripadnik Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, Ministarstva obrane, policije, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskih obrambenih snaga koji je bio izravno angažiran u borbenom sektoru, to jest pružao izravan otpor agresoru i djelovao u izravnoj vezi s tim otporom u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.

Dakle, status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata osnova je za sva druga prava koja branitelj želi ostvariti.

Status dragovoljca iz Domovinskog rata može ostvariti hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je bio pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana između 5. kolovoza 1990. i 15. siječnja 1992. ili hrvatski branitelj koji nije imao obvezu služenja vojske 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. ili 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995.

Status dragovoljca ostvaruje se u upravnom postupku koji se vodi pred Ministarstvom obrane ili Ministarstvom unutarnjih poslova.

Članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja također mogu ostvariti određena prava, a ostvarivanje prava moguće je nakon što članovi uže i šire obitelji ostvare status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja.

Najvažnija prava koja hrvatski branitelj (kao i osobe stradale kao pomorci, vatrogasci ili medicinsko osoblje) može ostvariti jesu pravo na invalidninu i pravo na invalidsku mirovinu zbog gubitka radne sposobnosti.

Da bi hrvatski branitelj mogao biti “vojno umirovljen”, mora ostvariti status hrvatskog ratnog vojnog invalida, to jest medicinskom dokumentacijom (i u nekim slučajevima potvrdu o stradavanju) dokazati da ima oštećenje organizma najmanje 20 % zbog rane, ozljede, zatočeništva, bolesti ili pogoršanja bolesti uzrokovano sudjelovanjem u Domovinskom ratu.

Status hrvatskog ratnog vojnog invalida omogućuje osobi da ostvaruje pravo na osobnu invalidninu i u nekim slučajevima pravo na posebni doplatak, doplatak za njegu i pomoć druge osobe i pravo na ortopedski doplatak.

Status hrvatskog ratnog vojnog invalida ostvaruje se najčešće na temelju psihičkog oboljenja poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) ili posljedica oštećenja leđa, koljena, kukova ili bilo koje druge bolesti ili tjelesnog oštećenja koje je nastalo tijekom Domovinskog rata.

Hrvatski ratni vojni invalid kod kojega je nastao potpun gubitak radne sposobnosti ili djelomičan gubitak radne sposobnosti kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva, bolesti, pogoršanja ili pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta ima pravo na invalidsku mirovinu. Postupak se vodi pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje.

Omjer uzroka gubitka radne sposobnosti utječe na visinu invalidske mirovine, a hrvatski branitelj može i zbog pogoršanja zdravstvenog stanja tražiti povećanje invalidske mirovine. Na primjer, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje može ocijeniti da je uzrok potpunog gubitka radne sposobnosti 20 % bolest nastala u Domovinskom ratu, a 80 % bolest nastala izvan tih okolnosti.

Na takvo rješenje hrvatski branitelj može uložiti žalbu te pokrenuti upravni spor pred upravnim sudom, radi ispravnog utvrđivanja činjeničnog stanja i povećanja visine mirovine. Na jednak način hrvatski branitelj koji već ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu može tražiti obnovu postupka na temelju nove dokumentacije i potraživati povećanje postotka uzroka gubitka radne sposobnosti u vezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu.

Ukratko, korisnik invalidske mirovine može pokušati povećati omjer s, na primjer, 20/80 na 50/50 ili čak na 100 % uzroka u vezi s Domovinskim ratom, a 0 % izvan ratnih okolnosti.

Hrvatski branitelji koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane ostvaruju svoja prava na temelju drugih zakonskih odredaba. Nažalost, Republika Hrvatska pripadnike Hrvatskog vijeća obrane smatra zasebnom kategorijom, a ne punopravnim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, što su zaista i bili.

Pripadnik Hrvatskog vijeća obrane iz Zakona o hrvatskim braniteljima može ostvariti pravo na invalidsku mirovinu zbog gubitka radne sposobnosti. Pretpostavka za ostvarivanje tog prava je pravomoćno priznat status ratnog vojnog invalida HVO-a u Bosni i Hercegovini, ako mu je status ratnog vojnog invalida priznat po osnovi ranjavanja, zatočeništva, bolesti ili ozljede.

Postupak je, u suštini, jednak već opisanom. Pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje pokreće se upravni postupak radi priznanja prava na invalidsku mirovinu ili postupak povećanja uzroka u vezi sa sudjelovanjem u ratu.

Ako ste planirali pokrenuti postupak priznanja bilo kojeg od navedenih prava slobodno nam se javite u bilo kojoj fazi postupka. Bilo da ste postupak tek pokrenuli, da je postupak u tijeku ili da vam je zahtjev odbijen pa želite uložiti žalbu ili pokrenuti upravni spor pred sudom.